Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Cvijeće za ubijene teroriste OVK * Dritanu prijete metkom u čelo * Pješke preko Skadarskog * Rasprodali kanadere, pa sada molimo za pomoć * Cvijeće za ubijene teroriste OVK * Ubistva prerasla u ulične sukobe * Krava jedna
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 23-07-2017

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
ADVOKAT ZDRAVKO BEGOVIĆ :
Miloš Marović je stranac i on nikada neće doći u Crnu Goru, bar ne u nekom narednom periodu.

Vic Dana :)

Prevarila djevojka Betmena i pitaju ga:
• Pa šta ćeš sada čovječe?
Veli on:
• Ma, oprostiću joj sve, nisam ja Supermen...

Kaže Mujo svojoj ženi Fati:
• Pozvao sam jarana Hasu na večeru.
Fata poludi i drekne:
• Molim? Kuća je u neredu, nisam bila u kupovini, nisam ništa oprala, svi tanjiri su nedjelju dana prljavi i ne kuva mi se uopšte!
• Znam sve to, bolan, nego budala hoće da se ženi pa da mu pokažem kako je u braku!

Perica doveo djevojku
Doveo Perica kući tri djevojke i kaže mami:
- Mama, pogodi koja je od ove tri djevojke moja?
A majka odgovori kao iz topa:
- Ova skroz zdesna...
- Jeste, ali kako si pogodila?
- Čim je ušla, počela je da me nervira.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Drustvo - datum: 2017-07-22 GRAĐANI OD VLADE CRNE GORE TRAŽE INFORMACIJU O PROTESTNOJ NOTI ZAGREBU ZBOG VELIČANJA MIRA BAREŠIĆA
Spomenik Barešiću Hrvatska da sruši spomenik teroristi Spomenik Miru Barešiću, koji je na ciničan i svirep način učestvovao u monstruoznom ubistvu ambasadora Jugoslavije Vladimira Rolovića, svečano je otvoren 31. avgusta 2016. godine – podsjećaju potpisnici peticije
Dan - novi portal
Gru­pa gra­đa­na za­tra­ži­la je od pred­sjed­ni­ka Vla­de Du­ška Mar­ko­vi­ća i mi­ni­stra vanj­skih po­slo­va Sr­đa­na Dar­ma­no­vi­ća da oba­vi­je­ste jav­nost o efek­ti­ma pro­test­ne no­te ko­ja je 1. av­gu­sta 2016. po­sla­ta Za­gre­bu zbog po­di­za­nja spo­me­ni­ka hr­vat­skom te­ro­ri­sti Mi­ru Ba­re­ši­ću u Dra­ga­ma u Hr­vat­skoj.
Pod­sje­ti­mo, cr­no­gor­ske dr­žav­ne in­sti­tu­ci­je eks­pre­sno su re­a­go­va­le ka­da je tre­ba­lo uklo­ni­ti spo­me­nik Pu­ni­ši Ra­či­ću, ko­ji je po­dig­nut na pri­vat­nom ima­nju u Sla­ti­ni kod An­dri­je­vi­ce. Va­so­je­vi­ći su spri­je­či­li me­ha­ni­za­ci­ju da sru­ši spo­me­nik, ali su po­tom sa­mi uklo­ni­li spo­men-plo­ču.
Otvo­re­no pi­smo Mar­ko­vi­ću i Dar­ma­no­vi­ću pot­pi­sa­lo je 170 gra­đa­na, iz svih dru­štve­nih gru­pa, i svi tra­že za­šti­tu dr­žav­nog do­sto­jan­stva Cr­ne Go­re i po­sve­će­nost pro­ce­su su­o­ča­va­nja s pro­šlo­šću, a sve na ba­zi prin­ci­pa ko­ji jed­na­ko va­že za sve. Oni na­vo­de da su sa pa­žnjom pro­pra­ti­li ne­dav­nu eks­pre­snu re­ak­ci­ju Vla­de na od­re­đe­ne pre­ten­zi­je iz Re­pu­bli­ke Hr­vat­ske, ko­je je zva­nič­ni Za­greb upu­tio pu­tem di­plo­mat­ske no­te, ali i re­ak­ci­ju hr­vat­skih po­li­tič­kih par­ti­ja i dr­žav­nih me­di­ja o spor­nom pi­ta­nju.
– Ipak, ne mo­že­mo se ote­ti uti­sku da je po istom, ili čak go­rem pi­ta­nju, zva­nič­na Hr­vat­ska re­a­go­va­la di­ja­me­tral­no su­prot­no, što je i te ka­ko za­bri­nja­va­ju­će jer se ra­di o slu­ča­je­vi­ma ko­ji se ne mo­gu za­o­bi­ći u od­no­si­ma dvi­je dr­ža­ve. Ovom pe­ti­ci­jom že­li­mo upu­ti­ti jav­no ne­za­do­volj­stvo zbog po­zi­ci­je Mi­ni­star­stva vanj­skih po­slo­va (MVP) Cr­ne Go­re, ko­ji sko­ro go­di­nu ću­ti o ig­no­ri­sa­nju pro­test­ne no­te ko­ju je Cr­na Go­ra upu­ti­la Hr­vat­skoj 1. av­gu­sta 2016. po­vo­dom po­di­za­nja spo­me­ni­ka hr­vat­skom te­ro­ri­sti Mi­ru Ba­re­ši­ću. U tom smi­slu, neo­p­hod­no je da se Vla­da i Mi­ni­star­stvo vanj­skih po­slo­va Cr­ne Go­re jav­no iz­ja­sne o tom pi­ta­nju, te jav­nost oba­vi­je­ste o efek­ti­ma svo­je pro­test­ne no­te zva­nič­nom Za­gre­bu. Jav­nost Cr­ne Go­re i te ka­ko in­te­re­su­je – ka­kva je bi­la po­zi­ci­ja hr­vat­ske stra­ne, nji­ho­ve Vla­de i MVP-a Hr­vat­ske, o ovom pi­ta­nju– ka­že se u pi­smu.
Oni tra­že i hr­vat­ska obra­zlo­že­nja u od­go­vo­ru na pro­test­nu no­tu, ako je od­go­vo­ra bi­lo i, ko­ji je ko­na­čan stav zva­nič­ne Cr­ne Go­re u ve­zi sa tim.
– Jav­no­sti je po­zna­to da je spo­me­nik te­ro­ri­sti Mi­ru Ba­re­ši­ću, ko­ji je na ci­ni­čan i svi­rep na­čin uče­stvo­vao u mon­stru­o­znom ubi­stvu am­ba­sa­do­ra Ju­go­sla­vi­je Vla­di­mi­ra Ro­lo­vi­ća, ro­đe­nog Ba­ra­ni­na, u na­pa­du iz­vr­še­nom 7. apri­la 1971. u Stok­hol­mu, sve­ča­no otvo­ren 31. av­gu­sta 2016. u Dra­ga­ma kod Pa­ko­šta­na, na tr­gu ko­ji no­si ime istog zlo­čin­ca Mi­ra Ba­re­ši­ća. Osim tog ne­ču­ve­nog ak­ta, ve­li­ča­nje te­ro­ri­ste je na­sta­vlje­no pa je u Spli­tu ime­no­va­na Uli­ca Mi­ra Ba­re­ši­ća, a u Se­get Vra­nji­ci Oba­la Mi­ra Ba­re­ši­ća. Upra­vo za­to nas in­te­re­su­je va­še ob­ja­šnje­nje na ko­jim prin­ci­pi­ma Hr­vat­ska do­no­si od­lu­ke o di­za­nju spo­me­ni­ka, ime­no­va­nju uli­ca, tr­go­va i oba­la u čast mon­stru­o­zne lič­no­sti, ali i vaš pla­ni­ra­ni od­go­vor na ta­kav ne­ču­ve­ni po­stu­pak, kao i ig­no­ri­sa­nje pro­te­sta iz Cr­ne Go­re? Osim to­ga, jav­nost ima pra­vo da zna na ko­ji će na­čin zva­nič­na Cr­na Go­ra nje­go­va­ti sje­ća­nje na taj te­ro­ri­stič­ki akt i zlo­čin nad svo­jim si­nom, am­ba­sa­do­rom Vla­di­mi­rom Ro­lo­vi­ćem, ko­ji je stra­dao mu­če­nič­kom smr­ću i pro­gla­šen na­rod­nim he­ro­jom – is­ti­če se u peti­ci­ji.
Osim od­go­vo­ra o ovom pi­ta­nju, od Vla­de i mi­ni­star­stva se tra­že in­for­ma­ci­je o ko­nač­noj kri­vič­no­prav­noj za­šti­ti gra­đa­na Cr­ne Go­re ko­ji su kao rat­ni za­ro­blje­ni­ci mu­če­nič­ki po­stra­da­li u lo­go­ru Lo­ra u Spli­tu.
– Šta se ura­di­lo o pi­ta­nju pri­vo­đe­nja prav­di uprav­ni­ka i stra­ža­ra, od­no­sno hr­vat­skih slu­žbe­nih li­ca od­go­vor­nih za mu­če­nje i li­kvi­da­ci­ju pe­to­ri­ce Nik­ši­ća­na, rat­nih voj­nih za­ro­blje­ni­ka u split­skoj Lo­ri. De­ta­lji to­ga, umu ne­pojm­lji­vog zlo­či­na u hr­vat­skom dr­žav­nom za­tvo­ru da­ti su u Iz­vje­šta­ju Am­nesty in­ter­na­ci­o­nal za 1993, u vi­du svje­do­če­nja Ga­vri­la Trip­ko­vi­ća iz Ča­plji­ne. Iz otvo­re­nih iz­vo­ra sa­zna­je se in­for­ma­ci­ja da ni­ko od slu­žbe­nih oso­ba hr­vat­skog lo­go­ra Lo­ra ni­ka­da ni­je od­go­va­rao za taj mon­stru­o­zni zlo­čin. Upra­vo za­to, na­me­će se pi­ta­nje šta pla­ni­ra­ju i šta mo­gu ura­di­ti pra­vo­sud­ni or­ga­ni Cr­ne Go­re o pi­ta­nju ra­svje­tlja­va­nja ovo­ga tra­gič­nog slu­ča­ja na­ših gra­đa­na, i na ko­ji na­čin se pla­ni­ra­ju na dr­žav­nom ni­vou nje­go­va­ti sje­ća­nja na stra­da­nje cr­no­gor­skih rat­nih za­ro­blje­ni­ka – is­ti­ču pot­pi­sni­ci pe­ti­ci­je.
Za­klju­ču­ju da će na osno­vu od­go­vo­ra Vla­de jav­nost bi­ti u pri­li­ci da na osno­vu či­nje­ni­ca su­di o ri­je­še­no­sti Re­pu­bli­ke Hr­vat­ske da se na ade­kva­tan na­čin, i od­go­vor­no od­no­si pre­ma pi­ta­nji­ma ko­ja su od in­te­re­sa i zna­ča­ja za Cr­nu Go­ru i nje­nje gra­đa­ne.
– Na­rav­no, i pri­je sve­ga da su­di o ka­pa­ci­te­ti­ma cr­no­gor­skih dr­žav­nih or­ga­na da vo­de prin­ci­pi­jel­nu spolj­nu po­li­ti­ku ko­ja uva­ža­va in­te­re­se gra­đa­na Cr­ne Go­re u ni­šta ma­njoj mje­ri od one ko­je dru­ge dr­ža­ve is­ka­zu­ju pre­ma in­te­re­si­ma svog na­ro­da. Jav­nost Cr­ne Go­re ima sva pra­va da zna šta je o ovim pi­ta­nji­ma ura­di­la Vla­da Cr­ne Go­re, i ko­je su bu­du­će stra­te­gi­je – za­ku­ču­je se u pe­ti­ci­ji. M.S.


Ro­lo­vić na­rod­ni he­roj

Vla­di­mir Ro­lo­vić bio je uče­snik Na­rod­no­o­slo­bo­di­lač­ke bor­be, dru­štve­no-po­li­tič­ki rad­nik SFRJ i SR Cr­ne Go­re, am­ba­sa­dor i na­rod­ni he­roj Ju­go­sla­vi­je. Još kao đak ce­tinj­ske gim­na­zi­je, opre­di­je­lio se za rad­nič­ki po­kret, a 1935. po­stao je član Sa­ve­za ko­mu­ni­stič­ke omla­di­ne Ju­go­sla­vi­je (SKOJ), a po­čet­kom 1936. i član Ko­mu­ni­stič­ke par­ti­je Ju­go­sla­vi­je (KPJ). Zbog re­vo­lu­ci­o­nar­nog ra­da, hap­šen je 1935. na Ce­ti­nju i 1938. go­di­ne u Be­o­gra­du.
Po­sli­je April­skog ra­ta i oku­pa­ci­je Kra­lje­vi­ne Ju­go­sla­vi­je, vra­tio se u rod­ni kraj, gdje se od­mah ak­tiv­no uklju­čio u pri­pre­me za usta­nak. Uče­snik je Tri­na­e­sto­jul­skog ustan­ka. Kao bo­rac Lov­ćen­skog ba­ta­ljo­na, uče­stvo­vao je u na­pa­du na Plje­vlja.
Po­sli­je za­vr­šet­ka Dru­gog svjet­skog ra­ta, 1945. go­di­ne, upu­ćen je na rad u Odje­lje­nje za za­šti­tu na­ro­da Ju­go­sla­vi­je (OZNA), gdje je oba­vljao du­žno­sti na­čel­ni­ka Odje­lje­nja i dao ve­li­ki do­pri­nos u uni­šte­nju za­o­sta­lih usta­ških i čet­nič­kih gru­pa. Bio je član Vla­de Na­rod­ne Re­pu­bli­ke Cr­ne Go­re, po­moć­nik sa­ve­znog mi­ni­stra za ino­stra­ne po­slo­ve, član Grad­skog ko­mi­te­ta Sa­ve­za ko­mu­ni­sta Be­o­gra­da, am­ba­sa­dor SFRJ u Nor­ve­škoj, Ja­pa­nu i Šved­skoj.
U Stok­hol­mu, na du­žno­sti am­ba­sa­do­ra, 7. apri­la 1971. go­di­ne, smrt­no ga je ra­ni­la gru­pa te­ro­ri­sta pre­do­vo­đe­nih Mi­rom Ba­re­ši­ćem, a osam da­na ka­sni­je, 15. apri­la, umro je od po­sle­di­ca ra­nja­va­nja.


Du­kić pri­znao kri­vi­cu

Pred­sjed­nik Od­bo­ra za po­di­za­nje spo­men-obi­ljež­ja Pu­ni­ši Ra­či­ću Mi­lo­sav Mi­ško Du­kić po­sti­gao je sa Osnov­nim dr­žav­nim tu­ži­la­štvom u Be­ra­na­ma Spo­ra­zum o pri­zna­nju kri­vi­ce, i ti­me iz­bje­gao da­lje kri­vič­no go­nje­nje zbog bes­prav­nog po­di­za­nja ovog spo­me­ni­ka, go­nje­nje ko­je mu je iz­vje­sno pri­je­ti­lo. On je por­ta­lu „Vi­je­sti” re­kao da je ka­žnjen šest mje­se­ci za­tvo­ra, uslov­no na dvi­je go­di­ne.
– Ja sam svu kri­vi­cu pre­u­zeo na se­be, iako nas je u Od­bo­ru bi­lo se­dam čla­no­va. Ne že­lim da iko dru­gi bu­de ka­žnjen. Mo­ram re­ći da je ko­mu­ni­ka­ci­ja s tu­ži­la­štvom bi­la ko­rekt­na. Ipak me ču­di br­zi­na ko­jom je sve ura­đe­no. Za ovo dje­lo sve je za­vr­še­no u ro­ku od tri da­na, dok se mno­go te­ža kri­vič­na dje­la, pljač­ke i ubi­stva, po tu­ži­la­štvi­ma i su­do­vi­ma raz­vla­če go­di­na­ma – ka­zao je Du­kić.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"